Hrana je potreba, hrana je ugoda, hrana je pitanje osobnih i kulturnih sklonosti.

Ono na što Europljani ne misle jest da je hrana također i ljudsko pravo koje još uvijek nije u potpunosti realizirano za jednu od devet osoba u svijetu. Gledajući u budućnost, to je također i veliki globalni problem. Do 2050. godine će i dalje isti planet morati prehraniti tri puta više ljudi nego stoljeće prije. Gledajući iz tog kuta, hrana više nije samo osobna stvar. Naši izbori što se tiče hrane već imaju neposredne ili posredne posljedice na klimu, na korištenje resursa poput vode ili zemlje, na sposobnosti ljudi da se prehrane i da žive dostojnim životom ovdje i širom svijeta.

Proizvodnja hrane danas:

Svaka vrsta prehrane ostavlja drukčiji otisak. Koliko izbor hrane pozitivno ili negativno utječe na ljude i planet ovisi uglavnom o sljedećih pet aspekata: što jedemo, koliko (čega) jedemo, koliko hrane bacamo, kako je naša hrana proizvedena i tko je od toga imao koristi.

Svako od nas ima mogućnost tri puta dnevno odabrati hranu koja više poštuje život u nama i oko nas. Na svijetu od 7 milijardi ljudi naše osobne pozitivne radnje mogu se činiti kao kap vode u moru, ali nisu. Uz Sjevernu Ameriku, europski način potrošnje hrane ostavlja najveći ekološki otisak i pokretač je negativnih utjecaja. No unutar Europe, a posebno u devet zemalja koje sudjeluju u ovom projektu, postoje mnogi pozitivni primjeri odgovorne potrošnje hrane.

U ovom dijelu web stranice možete otkriti više o tome kako hrana oblikuje svijet. Opisat ćemo šest globalnih prehrambenih trendova koji su problematični i koji moraju biti u centru pozornosti svih nas, od državnih institucija i kreatora politike do svakog građanina.

Šest prikazanih trendova su: