Medjunarodni Forum za promjenu održao se u prostorijama Impact Hub u Pragu od 21. Do 23. listopada 2016. Dogadjaj je organiziran od strane Glopolisa kao dio obrazovnog projekta Menu for Change (Jelovnik za promjenu), koji je fokusiran na odgovornu konzumaciju hrane. Forumu je prisustvovalo 120 predavača iz više zemalja, koji su pomogli kako učenicima tako i odraslima razumjeti utjecaj načina konzumiranja hrane na čovješanstvo i na cijeli planet.
"Kako se prehrambene navike mijenjaju diljem svijeta? A kako prehrambene navike mijenjaju svijet? Ova publikacija izdana je u sklopu projekta "Mi jedemo odgovorno" i polazna je točka za učitelje i učenike iz Ekoškola koji kroz projekt istražuju naš prehrambeni sustav i traže odgovor na pitanje zašto je odgovorna potrošnja hrane važna. Objavio Glopolis".
Piktogrami i slike koje predstavljaju šest tematskih cjelina projekta „Mi jedemo odgovorno“ idealni su za primjenu na vrtićkim i školskim oglasnim pločama, a mogu se i kreativno iskoristiti za vrijeme nastave. Ne oklijevajte, preuzmite ih i koristite odmah!
Tema genetski modificiranih organizama (GMO) danas je velika senzacija u medijima i društvu. Uz brzi rast svjetske populacije, sve je teže osigurati dovoljne količine hrane za sve, no razvojem biotehnologije znanstvenici pokušavaju riješiti vodeće probleme u svijetu poput gladi, nedostatka hranjivih tvari i vitamina u hrani, otežanog uzgoja biljnih vrsta zbog klimatskih promjena i druge probleme s kojima se ljudi i dalje susreću u 21. stoljeću.
Srenja škola Arboretum Opeka iz Vinice pripremila je i tiskala Kuharicu sa receptima i uputama za pripremu novih jela od ostataka hrane - školski priručnik odgovorne prehrane
Hrana ima velik utjecaj na okolinu, jer kad bi se smanjila konzumacija mesa, a povećala ona povrća i voća moglo bi se spriječiti smrt par milijuna ljudi godišnje iz više razloga - zdravija prehrana uzrokovala bi uštedu milijarde dolara uštede zdravstvenom sektoru, a i smanjile bi se emisije stakleničkih plinova.
Prije nego što završi na našim tanjurima, hranu treba proizvesti, obraditi, zapakirati, prevesti i raspodijeliti. Na svakom koraku koristimo resurse te stvaramo još više otpada i veće onečišćenje.
Većina ljudi zapravo zna vrlo malo o hrani koju jede i o šteti koju mnogo od te hrane uzrokuje okolišu. Postoji ideja domorodačkih Amerikanaca da je život kao paukova mreža, svaka nit je načinjena od različitih stvari - životinja, drveća, rijeka, oceana, kukaca itd. Ako uništimo samo jednu nit oslabit ćemo čitavu mrežu. A to smo već počeli raditi.'*
Veliki gradovi, industrija, poljoprivreda, samo su neki od uzroka onečišćenja tla. Najveći zagađivač je poljoprivreda uz koju se veže upotreba pesticida i gnojiva. Pesticidi su tvari koje služe za suzbijanje ili uništavanje raznih vrsta nametnika: kukaca, korova, ptica, glodavaca itd. (razmisli - jesu li to doista samo nametnici?)
Riječ permakultura složenica je izraza „permanentna agrikultura“, koji predstavlja način obrađivanja zemlje u skladu s prirodom uz što manje zagađivanja. Koncept je osmišljen prije 50 godina kao odgovor na sve intenzivniju poljoprivredu u kojoj se nemilice koriste kemijska sredstva, uništava bioraznolikost staništa, zagađuje voda i iscrpljuje tlo, a sve pod izlikom što bogatijih prinosa i proizvodnje većih količina hrane.