Predragocjeno za bacanje

Ljudi vole hranu - ne samo zato što pruža dovoljno energije potrebne za naš organizam, već je ona često vezana za društvena događanja; slavimo s hranom i jednostavno je ukusna. Zato iznenađuje činjenica da jedna trećina hrane u svijetu uopće ne dođe do našeg tanjura. To je nevjerojatnih 1,3 milijardi tona hrane! Ta količina hrane bi bila dovoljna za nahraniti oko 3 milijarde ljudi svake godine. To je četiri puta više od broja gladnih ljudi u svijetu! Možete li pogoditi što najviše bacamo?

Dug je put od farme do vilice

Kako je moguće da bacamo toliko hrane? Da bi odgovorili na to pitanje, trebamo pogledati cijeli lanac opskrbe hranom. Pod bacanjem hrane ne mislimo samo na ono što mi potrošači bacimo, već to uključuje i ono što se ne proda u dućanima, pa se baci, zatim ono što se baci u restoranima i hotelima te što se izgubi u uzgoju i proizvodnji. Također postoji razlika u rasipnosti između industrijaliziranih te zemalja u razvoju. Ljudi u bogatim zemljama bace otprilike 95-115 kg hrane po osobi svake godine, dok se u siromašnijim zemljama u prosjeku godišnje baci samo oko 8-11 kg hrane po osobi.

Žetva

Proizvodnja

Distribucija

Maloprodaja

Potrošnja

Skriveni resursi - Ledeni brijeg otpadaka

Još više iznenađuje činjenica da ne bacamo samo 1,3 milijarde tona hrane, već s njom i ogromne količine vode, tla i energije. Pitat ćete se: "Pa kako je to moguće?". Trebamo samo razmisliti kako se naša hrana proizvodi. Sjećate li se lanca opskrbe hranom? Sam početak je na farmi, zar ne? Tamo su tlo i voda. Za sva gnojiva, strojeve i transport potrebna je energija. Tako da, kad bacamo hranu, bacamo i sve prirodne resurse potrebne za proizvodnju te hrane! Kao u poslovici o vrhu ledenjaka - najveći dio problema je skriven od naših očiju!


Glad u doba rasipanja

Postoje i još skrivenije veze s bacanjem hrane. Puno hrane koju jedemo je proizvedeno u zemljama gdje ljudi nemaju dovoljno hrane za sebe. Na primjer, većina mahuna za tržište Europske unije je proizvedeno u Keniji. To je zemlja sa oskudnim izvorima vode, te zbog farmi mahuni puno ljudi i škola nema pristup vodi. Još je tužnije kad shvatimo da je tako dragocjen resurs potraćen kada mi bacimo hranu. Još je nevjerojatnije da se bacanje hrane javlja u industrijaliziranim zemljama u kojima živi samo 15% svjetske populacije, ali koje troše većinu svjetskih resursa, a pogotovo resurse iz zemalja u razvoju.

Budite čarobnjak u kuhinji

Koje je najbolje rješenje za bacanje hrane i sav utjecaj koji to ima na okoliš, klimu i ljude u svijetu. Možda ste pogodili: jednostavno ne bacajte! Kod kuće hranu uglavnom bacamo jer je nismo dobro čuvali ili jer nas zbunjuju različiti rokovi upotrebe. Drugi razlog je da previše stavljamo na tanjur, tj. ne možemo sve pojesti. Sve što trebamo zanti je par trikova i možemo postići da bacanje hrane nestane!
Savjeti za čuvanje hrane

Piramida otpadaka hrane

Nije uvijek moguće spriječiti bacanje hrane, pa bi, ako se to ipak dogodi, bilo najbolje iskoristiti hranu koja bi inače bila bačena. Najbolji način za to je prikazan na tzv. Piramidi otpadaka hrane. Reciklirajući hranu na razne načine možemo sačuvati Zemljine dragocjene resurse. Poljoprivrednici, restorani i supermarketi mogu ono što ne prodaju donirati bankama hrane. Da li znate da se otpatci hrane mogu iskoristiti z kao gnojivo ili za proizvodnju električne energije?
Više ideja za štediše hrane

SMANJITI KOLIČINU HRANE KOJU BACAMO
NAHRANITE GLADNE
NAHRANITE ŽIVOTINJE (STOKU)
KOMPOST I 100% OBNOVLJIVA ENERGIJA
ODLAGANJE
IZBJEGAVANJE
UPRAVLJANJE

BANKA HRANE

PREHRANITI

BIOPLINSKA CRPKA

ENERGIJA

KOMPOST

Podupiratelji

European Year for Development
Czech Development Agency

Odaberite jezik