Pascal Gbenou je poljoprivrednik, edukator i aktivist iz Benina. Pascal vodi Regionalnu organizaciju za suradnju uzgajivača riže Zapadne Afrike, unije koja pokušava pregovarati sa različitim proizvodnim dionicima glede proizvodnje održivih i isplativih usjeva. Sa svojim kolegama vodio je dvije poljoprivredne škole više od 24 godine. On predaje na lokalnom sveučilištu, Universitéd’Agriculture de Ketou (UAK) u Adjohounu, Benin, te radi u znanstvenom laboratoriju specijaliziranom za zoo-ekologiju i zoogeografiju (LaREZ). U listopadu 2016. bio je specijalni gost na forumu Menu for Change u Pragu. U ovom razgovoru za Glopolis, on je, kao direktni svjedok, objasnio utjecaj klimatskih promjena na svoje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i svoj život.

Kako klimatske promjene utječu na vašu agro-ekološko gospodarstvo i principe prema kojima radite sa ljudima i poljoprivrednim sustavima?
Klimatske promjene utječu na naše aktivnosti. Kao što znate, klimatske promjene znače da se sve mijenja. U našoj zemlji, mi normalno obrađujemo zemlju gledajući u nebo i čekajući kišu. Kišna razdoblja su se potpune izmijenila. Ponekad je kiša obilnija, tako da imamo drugačiju situaciju. Kao obiteljsko gospodarstvo, pokušavamo se prilagoditi, i još uvijek teško radimo da bismo hranu učinili dostupnom potrošačima.

Šta morate učiniti da biste se prilagodili novoj situaciji?
Tražimo različite vrste sjemena. Istražujemo različite tehnike poput malčiranja. Činimo sve da zaštitimo usjeve. Raspravljamo o različitim strategijama obrade zemlje kako bi opstali u ovoj djelatnosti.

BeninGbenouWeeder12

Pascal Gbenou o svojoj agro-ekološkom gospodarstvu. (Photo: SRI-RICE)

Možete li nam dati primjer onoga što ste otkrili?
Razgovaramo o tome kako možemo proizvesti više i sve prodati za dobru cijenu. Kako se možemo suočiti sa različitim situacijama nastalim klimatskim promjenama; razgovaramo o plodnosti tla i životu općenito.

Koliko ljudi zapošljavate?
Zapošljavam četvoro ljudi na farmi. To su stalno zaposleni djelatnici. Osim njih, imam nekoliko ljudi koji rade povremeno. Kao što sam vam napomenuo, imamo poljoprivrednu školu koja pruža mogućnost edukacije u poljoprivredi mnogim mladim ljudima. Ono što je važno u našem sustavu je da mi  u našoj borbi s klimatskim promjenama recikliramo sve što je moguće reciklirati. Praktički ne proizvodimo otpad. Uzgajamo životinje i biljke i medju njima postoji neraskidiva međuovinost. Sve se reciklira. To još jedan način na koji se suočavamo s klimatskim promjenama.

Poljoprivredna škola i gospodarstvo Pascala Gbenoua. (Photo: SAIN Benin)

Osjećate li se ohrabrenim aktualnim izvješćem FAO u kome se tvrdi da mala poljoprivredna gospodarstva trebaju potporu?
Da, trebamo potporu. Bez nje ne bismo imali naše gospodarstvo. Kada pogledamo Europu, poljoprivrednici dobijaju pomoć od svojih vlada. Slična situacija je i u SAD-u. Ali u Africi je situacija drugačija. Jako nam je teško. Kao uzgajivači riže, suočavamo se sa nepravednom konkurencijom. Zato što nemamo financijsku potporu od naše vlade, suočavamo sa s viškovima koje proizvedu proizvođači u drugim zemljama i koji su cjenovno konkurentniji. To može poremetiti naše tržište. Nije nimalo lako, ali mi vjerujemo u našu ulogu u prehranjivanju svijeta i nastavljamo raditi. Nadamo se da će se naša vlada promijeniti svoje mišljenje i učiniti nešto da nam pomogne.

Šta može pomoći? Je li to povezivanje mreže ljudi uključenih u poljoprivrednu proizvodnju?
Mi smo već umreženi, znate, dat ću vam jedan primjer. Poljoprivrednici su povezani i organizirani od razine vlastitih sela pa sve do razine čitave Zapadne Afrike. Nije problem u umrežavanju. Važna je financijska pomoć. Moramo smanjiti poreze. Potrebno nam je pozitivno okruženje kako bi mogli prodati naše proizvode, a to nije ono što trenutno imamo.

_DSC3177

Pascal Gbenou tijekom svoga predavanja na forumu Jelovnik promjene. (Photo: Glopolis)

Kako vas forumi poput ovog inspiriraju? Šta ste posebno zapamtili i naučili iz rasprava sa kolegama na forumu?
Forumi poput ovoga nadahnjuju jer upoznajete ljude koji se nalaze u gotovo istoj situaciji, ljude iz Indije,  i one iz Europe, čije su okolnosti znatno drugačije. Osjećate da niste sami. To stvara mogućnost međusobnog povezivanja i razmjene informacija. Tu se otvara i opcija zastupanja, i izravne pomoći što je jako bitno. U globalnom svijetu ovisimo jedni o drugima. Ako ne budemo radili zajedno, zajedno ćemo nestati…

_DSC2621

Pascal Gbenou sa učiteljima iz Rumunjske. (Photo: Glopolis)

Što vas ispunjava u vašem poslu? Spomenuli smo poteškoće, no što je izvor nade i zadovoljstva?
Jako sam sretan što mogu posaditi nešto što će narasti i doći do nečijeg tanjura. Sretan sam što imam odgovornost nahraniti ljude! Što imam odgovornost upravljati okolišom, koji ovisi o nama i našem radu. Velike tvrtke rade što žele. Stoga se mi trudimo hranu učiniti dostupnom. To je jako važno. I kada ne bi bilo drugih aktivnosti, vrlo je važno zadržati poljoprivredu i zato smo u dobroj poziciji. Potrebna nam je zaštita, trebamo pomoć i suradnju kako bi promijenili našu trenutnu situaciju koja se konstantno pogoršava.