Priča
Je li to dovoljno hranjivo?
Andrej je iz daljine mogao vidjeti kako je djed već bio izvan kuće, spreman da započne s radom. Djed je na sebi imao stare hlače malo pocijepane na rubu nogavice i stari kožni remen s kojeg su visjele različite vrste alata.
„A! Drago mi je što mi pomažeš oko popravka vrtne ograde! Ali, što to imaš tamo Andro?“, upitao je djed.
„Čokoladni keks sa žele punjenjem od višnje, dobar je!“
„Hm…da, dobar za što? Nisi li malo prije ručao i pojeo desert?“, upitao je djed.
„Hm, da, ali ovo je dobro za mene! Piše ovdje … puno energije!“
„Andrejiću, uskoro ćeš napuniti 12 godina… Zaista to misliš?“
Andrej je nakrivio glavu i rekao: „Kako to misliš?“
„Mislim da si dovoljno odrastao da misliš svojom glavom, ne onom prikazanog lika na omotu keksa! Sa svim tim privlačnim pakovanjima i reklamama na TV-u, čini se da si prestao pitati pitanja. Sad ću ti ja reći nešto važno, nešto što sam ja naučio i što bih rado da zapamtiš za cijeli život.“
Djed je zastao, vratio čekić u jedan od džepova na remenu i rekao: „Hrana koja ti daje pravu energiju je hrana koja u sebi sadrži život“.
Andrejine oči su se razrogačile kako je ponovio djedove riječi: „U sebi sadrži život? Kao kada je crv u voćki?“
„Ha-ha-ha!“, smijao se djed, a cijelo tijelo mu se treslo.
Pitate li se kako završava priča? Preuzmite našu publikaciju „Jelovnik promjene“ gdje osim raspleta priče možete naći i inspirativna pitanja, odgovorne savjete, dodatne resurse i još mnogo toga!
Problematičan trend br.3:
Jedemo sve veće količine visoko prerađene hrane
Što je zajedničko kolačićima, sladoledu, čipsu i čokoladicama? Svi su oni proizvod visoke prerade. Za razliku od jaja koja su neprerađena, ili kruha koji je umjereno prerađen, namirnice kao što su kolačići, čips ili čokoladice visoko su prerađena hrana. Za njihovu proizvodnju bio je potreban velik broj preliminarnih koraka; ako nisu proizvedeni na imanju nego u tvornici, vrlo je vjerojatno da sadrže dodatne šećere, masnoće i soli koji im daju privlačniji ukus ili konzervanse koji im produžuju rok uporabe.
Prerađena hrana često sadrži palmino ulje. Iako prehrambena industrija ulaže znatne napore kako bi smanjila deforastaciju uzrokovanu proizvodnjom hrane, masovna proizvodnja palminog ulja kroz sadnju monokultura uljne palme i dalje je veliki problem iz okolišne i sociološke perspektive. (photo: Glopolis)
Uz velike obroke, visoko prorađena hrana se smatra važnim čimbenikom u zabrinjavajućem porastu prekomjerne tjelesne težine i pretilosti širom svijeta. Zadnjih deset godina pretilost je postala vodeći svjetski zdravstveni problem! Jedna od tri odrasle osobe ima prekomjernu tjelesnu težinu. Osim što uzrokuju zdravstvene probleme, visoko prerađene namirnice problematične su i iz ekološke perspektive. Pečenje, prženje, sušenje i zamrzavanje prerađivački su procesi koji zahtijevaju velik utrošak energije. Za preradu hrane se stoga iskorištavaju veće količine resursa nego što je to potrebno za proizvodnju obične hrane poput povrća, voća ili jaja.
Još jedna zajednička karakteristika tih vrsta namirnica jest da najvjerojatnije sve sadrže palmino ulje. Procjenjuje se da se ova vrsta biljnog ulja nalazi u 50% svih pakiranih prerađenih proizvoda u lokalnim samoposlugama i dućanima, kako onima koji sadrže prehrambene proizvode tako i one s kozmetičkim preparatima, proizvodima za čišćenje i hranom za životinje, a nalazi se čak i u benzinu.8 Većina proizvoda od palminog ulja potječe iz Indonezije i Malezije gdje su velike površine prašuma i tresetišta zamijenjene velikim plantažama palmi. Stoga se palmino ulje neposredno povezuje s nestankom dragocjenog ekosustava i s preostalim autohtonim plemenima čiji se tradicionalan način života izgubio. U sljedećoj priči naučit ćete više o zdravoj hrani i utjecaju plantaža uljnih palmi u Indoneziji.
Tropical forests disappear to make way for palm oil. (photo: Creative commons)
Palm oil plantation replacing rain forest in Indonesia. (Photo: Glopolis)
Želite li saznati više? Preuzmite našu publikaciju „Jelovnik promjene“ i otkrijte skrivene priče o hrani.
