Shiba Desor je indijska stručnjakinja za pitanja životne sredine. Kao istraživačica i aktivistica bila je uključena u očuvanje šuma koje su pod upravom lokalnih zajednica. Posljednjih nekoliko godina zanima se za cjeloživotni odnos ljudi prema hrani. Nedavno je u suradnji s troje kolega objavila knjigu o odgovornoj potrošnji za djecu, gdje govori o različitim aspektima naših prehrambenih sistema i poljoprivrede, uključujući sjeme.
Video intervjua možete pogledati na kraju članka.
Što za vas znači sjeme?
Sjeme je početak života. Ono je čudo, čarolija. Ono u sebi nosi život i daje nam nadu da će doći nešto bolje. Politički, sjeme je izvor suvereniteta za poljoprivrednike u Indiji. Jako je važno imati kontrolu nad vlastitim sjemenom. Raznolikost sjemena, nikako samo jedna vrsta nekog usjeva, je isto tako jako važna, naročito u uvjetima klimatskih promjena i uništavanja životne sredine, koji u kombinaciji stvaraju nepredvidivu budućnost.
Pred nama je vaša nova knjiga. Što ona kaže o sjemenu?
Ova knjiga je naslovljena Nešto za grickanje (Something to Chew On) i namijenjena je djeci. Kroz strip i jednostavan tekst pokušavamo ukazati na različite probleme povezane s hranom, kao što su životna sredina, zdravlje, čak i ekološka pravednost. To što sada vidimo pokazuje koliko su čuvari sjemena važni. Pravi čuvari sjemena su poljoprivrednici koji nastavljaju uzgajati tradicionalne vrste sjemena na svojim poljima.
Naslovnica nove knjige „Nešto za grickanje“.
Ako smo dobro razumjeli, važno je da poljoprivrednici nisu obavezni konstantno kupovati nove vrste sjemena. Jeli to moguće u Indiji danas?
Mislim da je moguće. To se još uvijek događa u mnogo različitih oblika poljoprivrede koji se primjenjuju u Indiji. Sjeme se ne kupuje na tržnicama već više od 7000 godina. Industrijski oblik poljoprivrede je novina, ima vlastite probleme i postavlja poljoprivrednicima zamke zaduživanja. Zato je važno tražiti alternative. Postoje ljudi koji to rade cijelog života. Ali postoje i oni koji su se vratili tradicionalnim načinima proizvodnje. Pojavljuju se i novi oblici raspodjele dobara u zajednicama s ciljem rješavanja drugih problema.
Ovdje na forumu svi govore o jelovniku promjene. Što to znači za vas?
Jelovnik promjene znači shvaćanje kako je moj tanjur povezan sa planetom. Kako sam ja povezana sa drugom osobom na drugom kraju svijeta i kako smo svi međusobno povezani kroz hranu. Kad bolje razmislite shvatite da to ima ekonomski, politički, društveni i ekološki značaj.
Shiba Desor razgovara sa učiteljima iz Slovenije.
Možete li mi reći što znači ime vaše nevladine organizacije na indijskom jeziku?
Moja nevladina organizacija se zove Kalpavrish, a to znači drvo želja. To je mitsko drvo koje ispunjava sve vaše želje. To je drvo snova.
Kako izgleda ili bi mogao izgledati „plod života“ današnje poljoprivrede i prehrambenog sustava?
U današnjoj je poljoprivredi važno poštivati različitost kultura, različitost tradicionalnih sustava lokalnog znanja. Ne treba previše brzo niti na silu juriti ni u kom pravcu. Važno je poštivati ekološki održive, društveno pravedne metode proizvodnje, što je jedini korak naprijed ako želite imati prilagodljiv sustav.
Shiba Desor vodi svoju radionicu.
Kakvi su vaši i planovi vaše organizacije za slijedećim tjednima i mjesecima?
Naša organizacija radi na različitim problemima vezanim za životnu sredinu. Jedna od glavnih aktivnosti je traženje alternativa mainstream ekonomski rukovođenim paradigmama razvoja. Pokušavamo udružiti dva regionalna i nacionalna skupa koje nazivamo Vikalpsangam. Na ovim skupovima, ljudi koji rade na pozitivnim inicijativama u različitim područjima razmjenjuju svoja iskustva kroz „cross-learning“. Proteklog mjeseca imali smo jednu alternativnu konferenciju o problemima hrane u plemenskom regiji Orrise, gdje su ljudi iz cijele zemlje došli i održali predavanja. Među njima su bili poljoprivrednici, ljudi koji žive od šuma, čak i kreatori politike i znanstvenici. Bilo je to veliko novo iskustvo, i svi su puno naučili.
Znači, važno je razgovarati unatoč prijetnji klimatskih promjena, kada je egzistencija mnogo poljoprivrednika ugrožena?
Važno je razgovarati ne samo sa poljoprivrednicima, već i sa odgovornim potrošačima. Važno je razgovarati na svim razinama. Podjele među poljoprivrednicima, potrošačima i proizvođačima moraju biti ukinute. Svi oni jednako su odgovorni za ono što se događa.
