Shiba Desor je indijska stručnjakinja za pitanja životne sredine. Kao istraživačica i aktivistica bila je uključena u očuvanje šuma koje su pod upravom lokalnih zajednica. Posljednjih nekoliko godina zanima se za cjeloživotni odnos ljudi prema hrani. Nedavno je u suradnji s troje kolega objavila knjigu o odgovornoj potrošnji za djecu, gdje govori o različitim aspektima naših prehrambenih sistema i poljoprivrede, uključujući sjeme.

Video intervjua možete pogledati na kraju članka.

Što za vas znači sjeme? 
Sjeme je početak života. Ono je čudo, čarolija. Ono u sebi nosi život i daje nam nadu da će doći nešto bolje. Politički, sjeme je izvor suvereniteta za poljoprivrednike u Indiji. Jako je važno imati kontrolu nad vlastitim sjemenom. Raznolikost sjemena, nikako samo jedna vrsta nekog usjeva, je isto tako jako važna, naročito u uvjetima klimatskih promjena i uništavanja životne sredine, koji u kombinaciji stvaraju nepredvidivu budućnost.

Pred nama je vaša nova knjiga. Što ona kaže o sjemenu?
Ova knjiga je naslovljena Nešto za grickanje (Something to Chew On) i namijenjena je djeci. Kroz strip i jednostavan tekst pokušavamo ukazati na različite probleme povezane s hranom, kao što su životna sredina, zdravlje, čak i ekološka pravednost. To što sada vidimo pokazuje koliko su čuvari sjemena važni. Pravi čuvari sjemena su poljoprivrednici koji nastavljaju uzgajati tradicionalne vrste sjemena na svojim poljima.

14191974_10154333727415638_3393792268661530353_n

Naslovnica nove knjige „Nešto za grickanje“.

Ako smo dobro razumjeli, važno je da poljoprivrednici nisu obavezni konstantno kupovati nove vrste sjemena. Jeli to moguće u Indiji danas?  
Mislim da je moguće. To se još uvijek događa u mnogo različitih oblika poljoprivrede koji se primjenjuju u Indiji. Sjeme se ne kupuje na tržnicama već više od 7000 godina. Industrijski oblik poljoprivrede je novina, ima vlastite probleme i postavlja poljoprivrednicima zamke zaduživanja. Zato je važno tražiti alternative. Postoje ljudi koji to rade cijelog života. Ali postoje i oni koji su se vratili tradicionalnim načinima proizvodnje. Pojavljuju se i novi oblici raspodjele dobara u zajednicama s ciljem rješavanja drugih problema.

Ovdje na forumu svi govore o jelovniku promjene. Što to znači za vas?
Jelovnik promjene znači shvaćanje kako je moj tanjur povezan sa planetom. Kako sam ja povezana sa drugom osobom na drugom kraju svijeta i kako smo svi međusobno povezani kroz hranu. Kad bolje razmislite shvatite da to ima ekonomski, politički, društveni i ekološki značaj.

_DSC2548

Shiba Desor razgovara sa učiteljima iz Slovenije.

Možete li mi reći što znači ime vaše nevladine organizacije na indijskom jeziku?
Moja nevladina organizacija se zove Kalpavrish, a to znači drvo želja. To je mitsko drvo koje ispunjava sve vaše želje. To je drvo snova.

Kako izgleda ili bi mogao izgledati „plod života“ današnje poljoprivrede i prehrambenog sustava?
U današnjoj je poljoprivredi važno poštivati različitost kultura, različitost tradicionalnih sustava lokalnog znanja. Ne treba previše brzo niti na silu juriti ni u kom pravcu. Važno je poštivati ekološki održive, društveno pravedne metode proizvodnje, što je jedini korak naprijed ako želite imati prilagodljiv sustav.

_DSC2794

Shiba Desor vodi svoju radionicu.

Kakvi su vaši i planovi vaše organizacije za slijedećim tjednima i mjesecima?
Naša organizacija radi na različitim problemima vezanim za životnu sredinu. Jedna od glavnih aktivnosti je traženje alternativa mainstream ekonomski rukovođenim paradigmama razvoja. Pokušavamo udružiti  dva regionalna i nacionalna skupa koje nazivamo Vikalpsangam. Na ovim skupovima, ljudi koji rade na pozitivnim inicijativama u različitim područjima razmjenjuju svoja iskustva kroz „cross-learning“. Proteklog mjeseca imali smo jednu alternativnu konferenciju o problemima hrane u plemenskom regiji Orrise, gdje su ljudi iz cijele zemlje došli i održali predavanja. Među njima su bili poljoprivrednici, ljudi koji žive od šuma, čak i kreatori politike i znanstvenici. Bilo je to veliko novo iskustvo, i svi su puno naučili.

Znači, važno je razgovarati unatoč prijetnji klimatskih promjena, kada je egzistencija mnogo poljoprivrednika ugrožena?
Važno je razgovarati ne samo sa poljoprivrednicima, već i sa odgovornim potrošačima. Važno je razgovarati na svim razinama. Podjele među poljoprivrednicima, potrošačima i proizvođačima moraju biti ukinute. Svi oni jednako su odgovorni za ono što se događa.