RAZOTKRIVANJE VEZE IZMEĐU PILEĆIH KRILACA I AMAZONSKE ŠUME Konzumacija mesa

Priča

Od Paragvaja do mojeg tanjura

U trenutku kada je Myriam prošla kroz impozantna vrata češke škole, osjetila je da su joj usta suha. Bila je uzbuđena zbog svojeg govora učenicima „Kakva će biti njihova reakcija?“

Bilo je to isto pitanje koje se pitala dva tjedna prije nego li je poletjela iz svoje domovine, Paragvaja. Kao vlasnica malog poljoprivrednog posjeda, ali i kao nastavnica, vjerovala je da je važno podijeliti s mladim ljudima u Europi što se događa u njezinoj zemlji, ali i u mnogim drugim susjednim državama poput Brazila ili Argentine. „Podijeliti informacije i učiti od drugih je prvi korak ka promjeni svijeta“, pomislila je.

Svih 120 sjedala auditorija bilo je zauzeto. Učenici su tražili dodatne stolce iz drugih učionica kako bi mogli biti prisutni tijekom njezina govora. Bio je to prvi put da se događalo nešto posebno povodom Svjetskog dana hrane koji se obilježava 16. listopada – dana kada cijeli svijet slavi pravo svakog čovjeka na hranu.

Kada je zavladala tišina, započela je: „Zovem se Myriam i dolazim iz Paragvaja, zemlje u Latinskoj Americi, kako bih govorila o važnom problemu za moju zajednicu, ali i za mnoge druge u Latinskoj Americi. Taj problem ima samo 4 slova: S-O-J-A“.

Myriam je pokazala fotografiju slikanu iz zraka. Jedan dio je ličio na šumu, dok je drugi dio bio veliko polje. Nastavila je govoriti: „Danas je na području na kojem živim većina polja prekrivena plantažama soje. Veliki dijelovi šuma su sasječeni kako bi se oslobodio prostor za plantaže. Isto se događa s amazonskom šumom u Brazilu. Prije nego što je posječen veliki dio šume, temperature su bile niže jer je drveće pomagalo u prijenosu vlage iz zemlje u zrak. Sada osjećamo da je sa svim tim velikim poljima toplije. Ali ono što je za nas najgore su avioni“.

Avioni? Učenici su izgledali vrlo zbunjeno. Koja bi to mogla biti poveznica između aviona i plantaža soje?

Pitate li se kako završava priča? Preuzmite našu publikaciju „Jelovnik promjene“ gdje osim raspleta priče možete naći i inspirativna pitanja, odgovorne savjete, dodatne resurse i još mnogo toga!

---

Problematičan trend br.2:

Globalno povećanje potrošnje mesa

Što kada bi se nešto tako jednostavno i uobičajeno kao komad mesa našlo u središtu promišljanja budućnosti planete? Ovo pitanje postaje relevantno s obzirom na pojavu dva trenda. Prvi je da je sve više ljudi na svijetu i da će nas do 2050. god. na Zemlji biti 9 milijardi s povećanom potrebom za proizvodnjom hrane. Drugi trend je sve veća zastupljenost mesa i mliječnih proizvoda (mlijeko, sir, jogurt itd) u ljudskoj prehrani, a stočni uzgoj zahtijeva velike količine resursa. Ukratko, sve više ljudi jede sve više mesa i mliječnih proizvoda dok resursi koju su nam na raspolaganju – našeg jednog jedinog planeta – ostaju isti.

Porast potrošnje posebno je prisutan u zemljama poput Kine ali najveći potrošači mesa žive u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama, ali tu su i druge industrijalizirane zemlje u kojima potrošnja stagnira.

Uzgoj većeg broja životinja predstavlja rastući problem održivosti. Potrošnju mesa UN-ovi stručnjaci smatraju vodećim uzrokom klimatskih promjena i često je povezuju s pretjeranim iskorištavanjem prirodnih resursa ili njihovim onečišćenjem (vode, zemlje, ekosustava).

No, kako to da je za klimu meso postalo problematičnije od transporta? Razlog tomu je da je za uzgoj životinja potrebno puno zemlje. Krčenje šuma za uzgoj hrane za životinje poput soje i kukuruza, ili proširenje pašnjaka oslobađa velike količine ugljičnog dioksida. Štoviše, za samu stoku je poznato da otpušta puno metana, plina koji zagrijava klimu dvadeset tri puta više od ugljičnog dioksida. Manja konzumacija mesa stoga može biti vrlo konkretan korak za ublažavanje klimatskih promjena što je vjerojatno lakše učiniti nego promijeniti cijeli transportni sustav.

Želite li saznati više? Preuzmite našu publikaciju „Jelovnik promjene“ i otkrijte skrivene priče o hrani.