Donosimo vam intervju sa Su-Ming Khoo, predavačicom na Nacionalnom Sveučilištu Irske, na Fakultetu političkih znanosti i sociologije, koja je sudjelovala na Međunarodnom forumu Jelovnik promjene. U svom istraživanju, ona se fokusira, na ljudska prava, alternativnu ekonomiju, aktivizam potrošača i održivi razvoj.
Video zapis razgovora možete naći na kraju članka.
Ovdje na Forumu, govorimo o Jelovniku promjene. Što to znači za vas i kako povezano sa vašim radom?
Drago mi je da sam mogla sudjelovati na Forumu Jelovnik promjene. On mi je dao mogućnost spojiti nekoliko različitih područja moga rada. Uključena sam u istraživanje i predajem o problemima održivosti. Zanimaju me ideje o alternativama održivog razvoja, ekološki utjecaji i to što možemo učiniti za sve manji prostor dostupan čovječanstvu na našem planetu. Forum mi je omogućio da na veoma dostupan i lak način razumijem ideju hrane kroz povezivanje ovih različitih i složenih interesa u jedan skup pitanja i relacija u prehrambenom sustavu.
Klimatske promjene imaju veliki utjecaj na poljoprivredu. Kako bi je mogli poboljšati i unaprijediti?
Svijet se sada suočava sa kritičnim izazovima u mnogo različitih područja koja definiraju siguran manevarski prostor za čovječanstvo. Poljoprivreda je ključno područje u kojem moramo promijeniti način proizvodnje i potrošnje i uspostaviti kroz nju međusobne veze s ciljem ostajanja u sigurnoj zoni klimatske stabilnosti. Prema novom Pariškom sporazumu imamo međunarodnu obavezu zadržati i smanjiti emisiju stakleničkih plinova, kao što je metan. Isto tako možemo iskoristiti poljoprivredu kao odgovor na ključne izazove poput kemijskog zagađenja i osigurati opskrbu hranom na način koji još uvijek može razvijati ekonomiju na mnogo inkluzivniji način.
Su-Ming Khoo drži predavanje.
Pišete i predajete o pravu na hranu. Što to znači?
Pravo na hranu se smatra jednom od prvih izravnih područja djelovanja i primjene ekonomskih, društvenih i kulturnih prava. To znači da je to jedno od prvih područja na koje treba obratiti pozornost kada kažemo da se ljudska prava trebaju ostvariti kroz ekonomske prilike. Pravo na hranu je osnovno ljudsko pravo koje ljudi mogu lako razumjeti.
Je li ovo pravo ugroženo klimatskim promjenama?
Klimatske promjene utječu na dostupnost hrane, koliko hrane i koje vrste mogu biti uzgajane i tko ju uzgaja. To što hrana postoji, ne znači da je ona fizički i ekonomski ljudima dostupna. Zato klimatske promjene snažno utječu na dva kriterija koja koristimo u osnovnom pristupu ovom pravu. One isto tako utječu i na to je li hrana odgovarajuća ili ne, zato što o njima ovisi i koja će hrana biti uzgajana i tko može imati pristup zdravim i hranljivim namirnicama. Dakle, pravo na hranu nam daje okvir za razmišljanje o namirnicama koje osiguravaju odgovarajuću hranljivost u središte našeg prava i uklanja isključivi interes za proizvodnju i traženje razloga zašto je ljudima potreba hrana i zašto je to njihovo pravo. Posljednji kriterij osnovnog pristupa pravu na hranu odnosi se na održivost proizvodnje.
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) nedavno je objavila izvješće u kojem se kaže da će do 2050. godine biti više ljudi ugroženih klimatskim promjenama nego danas, ukoliko ne promijenimo naše principe poljoprivredne proizvodnje. Kakva promjena je svijetu potrebna?
To je jako važno pitanje. Svijetu je potreba fundamentalna promjena. Moramo prestati misliti isključivo na poljoprivrednu proizvodnji i početi razmišljati o održivom prehrambenom sustavu koji će svima osigurati odgovarajuću opskrbu hranom i pristup hrani koja je proizvedena na održiv način. Novi Izvještaj FAO o sigurnosti poljoprivrede i hrane dovodi klimatske promjene zajedno sa poljoprivrednom proizvodnjom u središte razmišljanja o problemu u cjelini sa ciljem da se izrade prijedlozi za transformiranje sustava prehrane na način na koji će čovječanstvo ostati u globalno sigurnom operativnom prostoru.
Sa kojim se drugim problemima životne sredine danas suočavamo?
Na primjer, sa poljoprivrednim onečišćenjem voda dušikom i fosforom, kemijskim onečišćenjem u smislu postojanih organskih onečišćenja koja su visoko toksična; isto tako raste i zabrinutost za glifosfate i pesticide koji mogu imati dugoročni utjecaj na biološku raznolikost. Biološka raznolikost jedan je od ključnih problema sa kojima se danas suočava naš planet. Gubimo ključne elemente biološke raznolikosti; trenutno smo jako zabrinuti za pčele i oprašivače, jer oni umiru u velikom broju i ukoliko ove specifične vrste izumru, neće biti moguće osigurati bitne usluge ekosistema na koje se oslanjamo kod proizvodnje voća i povrća.
Su-Ming Khoo u razgovoru sa Terezom Čajkovom, koordinatoricom projekta Mi jedemo odgovorno.
Kako će se naš osobni jelovnik u zapadnim zemljama promijeniti?
To je najvažnije pitanje – što možemo učiniti za promjenu. To bi se ticalo podrške poljoprivredi koja raspolaže sa više znanja i rada a sa manje emisije ugljenika i kemikalija; više lokalne hrane, lokalnih proizvodjača, malih proizvodjača kao i skraćivanje lanca prerade, transporta i pakiranja hrane. Dakle, jesti lokalno je veoma korisno za potrošače te je neophodno obnoviti veze izmedju potrošača i proizvodjača koji će garantirati farmerima razumna sredstva za život i zaštititi i unaprijediti elemente životne sredine potrebne da se održe uslovi poput zdravog tla, biodiverziteta i klimatske stabilnosti.
