Kada manje znači više
Čini se da je hrana raznolikija i da je ima više nego ikad prije. Kad idemo u trgovinu imamo skoro beskrajan izbor svih vrsta hrane. No, da li je ponuda stvarno raznolika kako se čini? Baš i ne. Budući da ima puno supermarketa koji trebaju velike količine istog proizvoda te da preferiraju pojedine sorte kako bi njihova ponuda bila uniformirana te jednostavna za skladištenje i prodaju. Svuda u svijetu broj supermarketa ubrzano raste, pogotovo u zemljama u razvoju. A svi oni prodaju istu robu. Dakle, imamo puno hrane u različitim pakiranjima, ali sadržaj je isti! Što to znači za biološku raznolikost?
Šećerna trska, kukuruz, riža i pšenica su najzastupljeniji usjevi na svijetu.
U zemljama u razvoju dogodila se tzv. "revolucija supermarketa" budući da njihov broj ubrzano raste. U 1990-im samo 5% hrane je prodavano u supermarketima. Danas je to više od 50%!
Standardizacija se odnosi na propisivanje veličine te oblika voća i povrća od strane supermarketa.
U Africi nestaju tradicionalni usjevi kao što su proso i sirak, dok se udio kukuruza povećava. Kukuruz, unesen iz Amerika, preuzima tržište iako je manje otporan na sušu od tradicionalnih usjeva.