DRAGOCJENA MAHUNARKA

U Boliviji, zemlji iz Latinske Amerike, pejzaži se ubrzano mijenjaju. Tamo gdje su seljaci nekad sadili krumpire, buće i pšenicu, zatim uzgajali piliće i svinje kao i druge biljne kulture i životinje, sada se mogu vidjeti nepregledna polja samo jedne kulture: soje. Ti živahni, raznoliki pejzaži puni ljudi, sada su lišeni ljudske prisutnosti. Ljude su zamijenili strojevi kao što su veliki traktori, te čaki i avioni za zaprašivanje pesticidima. No, zašto toliko puno soje?

Dijeliti

BESKONAČNE PLANTAŽE I ODREZAK

Za što se koristi sva ta soja? Sva ta soja ej povezana sa konzumacijom mesa! Soja se koristi kao stočna hrana. Bolivija šalje soju u Europu. Europska unija je najveći uvoznik sojine sačme koja se koristi za stočnu hranu. U prošlosti, soja nije nije imala važnost kao stočna hrana jer su životinje ili pasle vani ili se hranile ostacima hrane. Uvođenjem intenzivnog stočarstva životinje se drže u zatvorenom i izravno hrane proteinima kao što je soja uz dodatak kukuruza i krmiva. Takva mjesta zovemo industrijskim farmama. Što više mesa sa takvih farmi jedemo, više se soje mora proizvesti. Europska unija, SAD i ostale industrijalizirane zemlje imaju najvišu stopu potrošnje mesa u svijetu. U zemljama u razvoju ta potrošnja brzo raste, ali je još uvijek puno manja nego kod nas.
1963:
1983:
2013:
2050:
Dijeliti

Ugroženi dragulj Latinske Amerike

Bolivija, ali i Paragvaj, Argentina te Brazil povećavaju proizvodnju soje za industrijske farme u ostatku svijeta. To znači da je danas u Boliviji manje malih poljoprivrednika, manja proizvodnja osnovnih namirnica za svakodnevnu prehranu, ali veća industrijska proizvodnja soje za izvoz. Da li ste čuli za Cerrado? Cerrado je drugi najveći biom u Brazilu nakon amazonske šume i zahvaća 20% površine Brazila. Budući da plantaže soje zahtijevaju puno zemlje, ne samo da su prijašnje farme pretvorene u polja soje, već se spaljuju šume u tu svrhu. I Cerrado i amazonska šuma se smanjuju. To utječe na globalne klimatske promjene budući da Amazona pomaže u regulaciji vremenskih prilika , a isto tako i uskladišćuje puno ugljikovog dioksida.

Amazon
Savana
Dijeliti

Spojite točkice

Industrijske farme se mogu nalaziti bilo gdje. One nisu vezane za zemlju te djeluju kao tvornice, linearno. Problem je da kad proizvedemo stočnu hranu na jednoj strani planeta, a uzgajamo životinje na drugoj, prekidamo skladan ciklus koji se primjećuje kod modela uzgoja stoke na obiteljskim farmama. Kod odgovornog uzgoja svaki element ima ulogu u sustavu. Gnojivo nastalo od životinja se koristi za daljnje obogaćivanje tla na kojem će se proizvesti stočna hrana. To se ne može desiti u linearnom sustavu. Industrijske farme su uzrok iscrpljivanja i zagađivanja tla i podzemnih voda. Proizvodnja mesa također iziskuje puno vode. Taj način uzgoja koristi 15 500 litara vode za proizvodnju samo jednog kilograma govedine. Manji bazen pun vode za proizvodnju četiri odreska? Iznenađujuća količina, dok ne pogledamo što krava jede tijekom svog života: 1 300 kg zrnja i 7 200 kg krmiva. Potrebno je puno vode za uzgoj sve te stočne hrane! Nije baš ružičasta slika - pa što možemo učiniti po tom pitanju?

Dijeliti

Budite maštoviti u kuhinji!

Već znamo da u prosjeku bogate zemlje, uključujući nas Europljane, jedu puno mesa. Ne bi bilo dovoljno zemlje za nahraniti sve kad bi cijelo čovječanstvo bilo na našoj razini potrošnje mesa. No ne radi se samo o mesu - tu je i mlijeko, jaja te ostali mliječni proizvodi kao što je sir, a koji potječu sa životinjskih farmi. Prvi i najlakši korak je provjeriti koliko mi ustvari jedemo i ima li načina da ih zamijenimo za nešto drugo. Možete li naći recepte u kojima nema spomenute hrane? Evo ih nekoliko:
Maštoviti recepti

Dijeliti

Bolje i lokalno

Provjerili smo koliko mesa i mliječnih proizvoda jedemo. Sada možemo ispitati odakle dolaze proizvodi koje jedemo. Da li su proizvedeni na način koji ne šteti okolišu? Da li su životinje bile u slobodnom uzgoju? Da li je stočna hrana lokalnog porijekla ili je iz Latinske Amerike? Tako nećemo trebati slati soju tisućama kilometara preko oceana u Europu, te bi utjecaj proizvodnje mesa na Zemlju bio manji.

Dijeliti

Podupiratelji

European Year for Development
Czech Development Agency

Odaberite jezik

Български English Français Hrvatski Latviešu Malti polski Română Slovenčina Slovenščina Čeština