Priča 

Što se cijedilo da bi se dobio sok od naranče?

Ljestve su tonule sve dublje u zemlju kako je Eduardo u svoju torbu dodavao naranče. Stajao je 2 metra iznad zemlje i protegao cijelo svoje tijelo kako bi dosegnuo udaljenu granu punu blistavog voća. S jednom je rukom odmaknuo crnu kosu sa svojeg čela. Kaplje znoja klizile su mu niz lice.

Osamnaestogodišnji mladić je tako stajao na vrhu ljestava i pogledom kružio po maloj plantaži naranči smiješeći se zadovoljno. Iako je posao bio zahtijevan, bilo mu je drago što se sada ovdje nalazi. Vlastiti život, kao i onaj njegove majke promijenio se na bolje kada su se prije dvije godine priključili pokretu pravedne trgovine. Sada su imali dovoljno novca da unajme kućicu i pristojno žive, za razliku od nekoliko godina prije.

Eduardo nije zaboravio kako se osjećao zarobljenim na velikoj plantaži naranči gdje je u to vrijeme bio radio. Sjećanje na nesreću je još uvijek bilo živo. Bilo je to jedan dan kada je Eduardo zbog vrućine imao snažnu glavobolju. Osjećao je voćem napunjenu torbu kako visi s ramena i zasijeca mu se u kožu. Bilo je 17 sati i imao je još samo 2 sata za koja je trebao nabrati 15 torbi naranči. Da je nabrao manje od 60 torbi na dan koliko se tražilo, mogao je dobiti otkaz. Svaka torba težila je najmanje 20 kg, a za nju bi dobio svega 0,15 eura. Ponekad bi bilo i manje ako je cijena narančinog soka bila u opadanju.

Pitate li se kako završava priča? Preuzmite našu publikaciju „Jelovnik promjene“ gdje osim raspleta priče možete naći i inspirativna pitanja, odgovorne savjete, dodatne resurse i još mnogo toga!

Worker in an orange plantation - Brazil (photo: Christiliche Initative Romero)

Worker in an orange plantation – Brazil (photo: Christiliche Initative Romero)

 


Problematičan trend br.4:

Ssve veća distanca između uzgajivača i potrošača

Za koliki postotak hrane znamo gdje je proizvedena, tko ju je i pod kojim uvjetima uzgojio? Iako se odgovor razlikuje od slučaja do slučaja, opći trend je (ukoliko hranu ne proizvodimo sami) da znamo malo o tome tko stoji iza onog što konzumiramo. Između proizvođača i potrošača hrane sve je veća distanca, ne samo geografska nego i ona koja se odražava u velikom broj sudionika u proizvodnji (industrije za rafiniranje hrane, proizvodne marke, samoposluge itd.).

Smallholder farmer in Burkina Faso. (photo: Aurèle Destrée)

Smallholder farmer in Burkina Faso. (photo: Aurèle Destrée)

How can we know then if farmers or farm employees receive a fair price for their products? In Europe, many farmers have quit farming because they don’t earn enough. In developing countries, small-scale farmers face sometimes very difficult situations that can cause them to live in hunger and poverty. For farm workers employed in large-scale production for exports (bananas, tea, cocoa, etc.) the work can sometimes be unsafe and miserably paid.

Želite li saznati više? Preuzmite našu publikaciju „Jelovnik promjene“ i otkrijte skrivene priče o hrani.